Eckermann pita

Svjetlo je osnova

 

.

.

Akira Mavrić rođena 01.02.1975. godine.  Diplomirala 1998. godine u Prištini, odsjek Vajarstvo u klasi prof. Zorana Karaleića. Magistrirala 2000.god. na temu „Intuitivna spoznaja kroz skulpturu“ Od 1992. godine imala samostalne i grupne izložbe u Novom Pazaru, Prištini, Vrnjačkoj Banji, Varvarinu, Beogradu. Član ULUS-a, SULU-a. Učesnik Bijenala u Gornjem Milanovcu. Učesnik Trijenala u ULUS-u  27.11.2015.god. Radi kao profesor likovne kulture u OŠ „Rifat Burdžović Tršo“ od 1999. godine.

.

.

Kada započinjemo bavljenje umjetnošću?

.

Čovejk se rađa kao umjetnik, pitanje je trenutka kada će početi da se izrazava u nekom mediju.

.

.

Čemu služi umjetnost danas?

.

Funkcija umjetnosti se posljednjih 100 godina promijenila.Ona više ne služi društvu već je postala njegov kritičar. Također se promijenio jezik izražavanja i njeno tumačenje, zato se ne može porediti sa ranijim epohama.

.

.

Koje su dužnosti umjetnika?

.

Da ostane dosledan čemu se obavezao. Da bude svoj i dar drugačijeg pogleda podijeli sa drugima.

.

.

U kakvoj su vezi porijeklo umjetnika i umjetničkog djela?

.

Porijeklo umjetnika vjerovatno utiče na formu izražavanja, nekada više, nekada manje. Ono određuje i duhovno naslijeđe bez kog nema umjetničkog mišljenja i izražavanja.

.

.

Vaš osjećaj nakon prve napravljene skulpture?

.

Kažu da cijelog života pravimo jednu skulpturu, slikamo jednu sliku. Teško je to opisati.

.

.

Opišite nam put pronalaska skulpture unutar jednog neobrađenog kamena.

.

Kamen u sebi nosi oblik za kojim tragate, sam put je neprevodiv u reči.

.

.

Koliko je vajarstvo lak ili težak put?

.

Zavisi iz koje perspektive se gleda. Posmatraču vjerovatno izgleda kao naporan i veoma težak fizički rad. Za umjetnika ne postoje kategorije lak ili težak.

.

.

Kakva su ova vremena za vajanje? Da li je bilo lakih vremena za ovu umjetnost i njene stvaraoce?

.

Skulptura kojom se ja bavim je verovatno teško razumljiva savremnom čovjeku uronjenom u virtuelnu stvarnost i komercijalnu bihejvorističku manipulaciju, jer zahtijeva vrijeme i mir pa su vremena teža, sa stanovišta tehnologije izrade skulptura ona su lakša.

.

.

Kako vaše djelo dobije ime?

.

Nema nekog pravila. Vjerovatno se ime samo kristališe dok oblikujem skulpturu, a neke moje skulpture i nemaju ime.

.

.

„Ne pravi sebi idola niti kakva lika; nemoj im se klanjati niti im služiti“ – druga je zapovjest objavljena Mojsiju, ili Musa a.s. Možete li sa nama podijeliti dijelove razgovora/iskustava sa Vašim prijateljima/saradnicima bilo da su jevrejskog ili kršćanskog porijekla? Da li je spomenuta zapovjest uticala na umjetnički poriv kod pojedinaca i u kojoj mjeri?

.

 Uvijek postoji opasnost da prekršimo neku od zapovesti. To je domen teologije i lične unutrašnje borbe i ne bih sebi dala pravo da to komentarišem.

.

.

„I narod Musaov, poslije odlaska njegova, prihvati od nakita svoga kip teleta koje je rikalo. Zar nisu vidjeli da im ono ne govori i da ih Pravim putem ne vodi? Oni ga prihvatiše i prema sebi se ogriješiše.“ (Al-A’raf, 148) – kur’anski je citat koji nam između ostalog ukazuje i na to kakvu je nepravdu čovjek u vremenu Musaovom sebi nanio obožavajući kipa kojeg je sam napravio. Uzevši u obzir Vaša vjerska ubjeđenja, kakve su su borbe, solilokvijumi u Vama odvijali? Kako ste pomirili te dvije, naizgled, potpuno oprečne ličnosti?

.

Kao što rekoh opasnost uvek postoji, na nama je da pazimo.

.

.

Kada i kako znamo da put kojim idemo jeste put svjetlosti? Umori li se čovjek na tom putu? Šta da rade umorni?

.

 Vizuelne umjetnosti su umjetnosti svjetla. Svjetlost je njihova osnova. Svjetlost uglavnom tretiram kao likovni element. Put svjetlosti može da bude i put duhovnog razvoja ali ja je ipak doživljavam kao primarni likovni element.

.

.

Šta je za Vas sloboda?

.

Sloboda je vezana za likovnu igru, za oslobadjanje oblika iz kamena. Dostiže se neprestanom likovnom igrom.

.

.

Mikelanđelo Buonaroti kaže da je dobra slika ona koja liči na skulpturu. Šta je za Vas dobra slika?

.

Mikelanđelo je koristio jezik renesanse koji meni nije blizak. Kako ćemo prepoznati dobru sliku zavisi od stepena naše likovne kulture.

.

.

Koju sliku nakon prvog pogleda više niste prizvali u sjećanje, a koja Vam je bila pred očima danima nakon prvog susreta?

.

Ne znam da odgovorim na ovo pitanje.

.

.

Kako komentarišete Platonovu misao da je veliki pjesnik zapravo najmanje poetičan i da takav živi poeziju o kojoj se ne može pisati, dok drugi pjesnici pišu ono što nemaju hrabrosti da žive?

.

Pretenciozno bi bilo da se slažem ili ne slažem sa Platonom.

.

.

Koja je to najveća šteta koju čovjek može sebi nanijeti?

.

 Da ne bude ono što jeste.

.

.

.

Razgovarala Birsena Džanković

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

author-avatar

O autoru Akira Mavrić

Rođena 01.02.1975. godine. Diplomirala1998. godine u Prištini, odsek Vajarstvo u klasi prof. Zorana Karaleića. Magistrirala 2000.god. na temu "Intuitivna spoznaja kroz skulpturu" Od 1992. godine imala samostalne i grupne izložbe u Novom Pazaru, Prištini, Vrnjačkoj Banji, Varvarinu, Beogradu. Član ULUS-a, SULU-a. Učesnik Bijenala u Gornjem Milanovcu. Učesnik Trijenala u ULUS-u 27.11.2015.god. Radi kao prof.likovne kulture u OŠ "R.B.Tršo' od 1999.

Back to list

Iz rubrike

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *