Esej

Telo života

.

.

.

…..Čudno je telo života: Spolja mnoštvenost – Iznutra jednost.
…..Spolja galama, buka, nemir, neumerena žurba, rat – Unutra tišina, mirovanje, čudesni mir.
…..Spolja akcija, drama, ponekad i melodrama, ljubavna, ratna, svejedno – Unutra kontemplacija, meditacija, neprekinuta molitva.
…..Spolja neprestana promena, animalna borba za opstanak; neki bi rekli neumitna evolucija, ponekad i nepredvidiva revolucija – Unutra nepomućena večnost.
…..Spolja delo, dobro ili loše, najčešće pomešano, grčki praxis, umetnički poiesis – Unutra grčka theoria, božanski prizor, contemplatio, sozercanje, nepomućena ozarenost duha.
…..Spolja svest, budnost, neki bi rekli: delimična – Iznutra nesvesno, san, neki bi rekli: predvorje prave budnosti.
…..Spolja ratio, realnost, čista, nepatvorena, surova stvarnost – Iznutra intuitio, irealnost, zapravo prva, primordijalna stvarnost, čista kao kap jutarnje rose, nežna kao snežno bela pahulja snega.
…..Spolja kretanje, život, neki bi rekli: privid života – Unutra mirovanje, smrt, neki bi rekli: priprema za onaj istinski, večiti život.
…..Spolja daimonioni, sile, bogovi, dobri i loši, svetli i mračni, uzvišeni i pali – politeizam – Iznutra Bog, jedan, jedini, jedinstveni, dobar iznad svega, koji se doduše može manifestovati kao kazna i nagrada, pa ga čak i dualistički shvatiti kao dobro i loše, ali u suštini jedan – monoteizam.
…..Spolja – mnoštvenost – Iznutra jednost – singularnost.
…..Između i zajedno – binarnost.
…..Iako je život uvek jedan, binarno je telo života.
…..Viđeno spolja ima oblik trodimenzionalnog levka, onog imhoff-og. Sagledano uživo, slika i prilika nepredvidivog tornada je.
…..Viđeno sa strane – u obliku je okrenutog trougla; na vrhu duž, na dnu tačka. Spojiti tačku i duž znači spojiti dno sa vrhom. To i jeste naš život – dno i vrh! Ne treba insistirati na ovom viđenju. Život mora biti nešto više od toga. Još nismo izašli iz dvodimenzionalne pozicije. Još uvek smo u binarnom kodu. Jedino što ovo saznanje nije sasvim privedeno svesti. A i kako bismo ga priveli kada smo iz ko zna kojih razloga osuđeni na ono – spolja!
…..Pa ipak, primirimo li svoj duh, otvorimo li na trenutak svoja čula za onu kraljevsku, nebesnu tišinu, dozvolimo li na kratko da nas dotakne dašak božanskog mira i eto poruke koja se polako pomalja iz dubina: samo onaj život koji je viđen iznutra nema kraja – nadilazi i trodimenzionalni levak i dvodimenzionalni trougao i jednodimenzionalnu tačku. Jedan maleni saznajni iskorak u stranu i eto poruke bića koje nam tiho šapuće: samo onaj život koji je viđen iznutra je beskonačan, atemporalan, večan! Ko ga dosegne iznutra, postao je bog – po blagodati. Ko ga dosegne i spolja i iznutra postao je – sin Božji.
…..Bar jedan čovek od svekolikog roda ljudskog postigao je ovo. Ostali samo mogu da se nadaju onom drugom – unutrašnjem. Malo li je to? Mada bi neki rekli moguće li je? Onima koji su odustali – nije moguće, jer su odustali. Njima se ne bismo bavili. Odustali su od mogućnosti – darovanoj svima. Onima koji su se odvažili, makar i ne uspeli, verujemo im, jer su imali hrabrost da se odvaže. Negovali su, gajili su mogućnost – darovanu. Za njih je mogućnost bila neka vrsta stvarnosti. Bar u jednom retkom trenutku. Nije to mala stvar. Ni beznačajna. Prigrlili su sÆm dar. Takvi se nazivaju filozofima utehe. Oni prethodni, nazivaju se filozofima očaja. Ljudi se priklanjaju ili jednom ili drugom filozofskom carstvu. Retko kada su svesni toga.

.

.

.

.

.

author-avatar

O autoru Branko Gorgiev

Rođen je 1963. god. u T. Velesu (R. Makedonija). Redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Jedan od osnivača i potpredsednik Centra za crkvene studije (Niš), Međunarodnog centra za pravoslavne studije (Niš) i Centra za vizantijsko-slovenske studije Univerziteta u Nišu. Jedan od osnivača i član redakcije međunarodnog časopisa Crkvene studije. Objavio je više naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima. Objavio je nekoliko monografija: Rađanje pojma arche (2009); Sv. Jovan Kasijan – most na duhovnosta (2011); Logos i theoria: poetika naučnih i filozofskih termina u antici (2014); Paideja i kultura (2015). Živi i radi u Nišu (R. Srbija). Mail: [email protected]

Back to list

Iz rubrike

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *