Poezija

Rut

 

Rut

 

Skinuli je sa svoda svetlucavu

i nazvali je žuta

onda je umnožili eksponencijalno

i jednu dali meni kao broš

pokrila sam je dlanom

da je zaštitim od pogleda

tu mi dlan progoreo

sa čijom ću plaveti mešati

sipino mastilo svog pogleda

 

Sa novom zvezdom na epoleti

u škripavim čizmama

zategnut da pršti i pod pojasom

u senzualnom iskušenju

da posrne u zabrani

voleti čivutku

 

Potpisao potpisao otpisao

vratio mi svu limfu zagrljaja

u koji sam mislila da sam se skrila

savršen otisak neobeležen

na čijem ću nebu otvarati

svoje želje od svile

na vešalima čijih ključnih kostiju

ću se naga njihati

i dok se rulja veseli

ribam kamen ispred kuće

 

Moja je ruka belja

od neispisanog lista sna

evo ih dolaze

u smeđim košuljama

da sa zida skinu

Klimtovu Ženu u zlatu

 

 

Šedrvan

                 čovek tuuuži posle rata

                 za D.C.

 

I sedoh na ivicu otomana

u dalekom egzotičnom gradu

dotle se iz obraslog vrta

probi ona puzavica

i nema ni vrta ni vrča

nema ni šedrvana

nema ni njenog groba

ni nas

naša su srca obrezana

 

Obavi nas svud po koži

i glasu i želji trnjem

i prereza nam grlo želje

a on umesto pozdrava

ti u drugi hram idi

 

Svete tebe su pojeli pacovi

ti si samo piljevina

drveta koje odbacuje

bolesni deo sebe

ti si grana

 

 

Rape

 

Prvo sam mislila

važno je sačuvati telo

nepocepano neraskomadano

nisam slutila

šta se dešava iznutra

da se obrušava Sagrada familija

da se gasi baklja

i na replikama Kipa slobode

da pada Avala

 

Prvo sam mislila

važno je od snage zagriza

ne zdrobiti zube

ne sljuštiti kožu sa kostiju

ne ostati trajno nem

nisam znala

za topljenje amalgama

u svim kopčama

za nestajanje sumpora

u kostima

za pad u Rimski bunar

bića

 

 

Paraglajding

                                                                  

Otac mu platio koledž

i dobro bolelo je

on slao trekove

sa uzdasima između redova

branila sam se dlanovima

i srčanim mišićem

a onda upisala Au Pair

program za guvernante

 

Na stanici Victoria

vlasnica nas prozivala

i odjednom domaćica

Alena Bejtsa pročitala ime

nije bilo moje

nisu znali da krvarim

nad Zaljubljenim ženama

i onom scenom sa Ridom

devojka koja im je otišla

nije imala pojma ko je Bejts

 

Onda u predvorju

pred žurku koju je pravio

srela malu Kineskinju Kaju

šampionku u ping-pongu

i dobro bolelo je

stala je ispred mene

a ja pokušala da obrišem

maglu ogledala sa njenog lica

misleći da su me klonirali

 

Onda se vratio poražen

pokušao paraglajdingom

da nadleti svoj život

i u tom pokušaju

samo odleteo

 

 

Nezamislivo

                         za Fridu

 

Ja sam telo

moje stigmate su izmeštene

slomljena u hiljadu komada

pa ponovo sastavljena

verna svom bolu

iz mene izlazi

samo smrt u zametku

 

Pre sna sam bila čista zemlja

potom drvena noga

pa Jejtsov stih

o okrnjenosti lepote

leptir zasut zlatom

pokopana u sopstvenu školjku

 

 

Sena

 

Sena je bila reka

dok nije postala i devojčica

koju je svakog dana bolelo

jer nije umela da diše

požurila je da se rodi

pa nije stigla da nauči

ovo plavetnilo nije nebo

već odraz njenog lica

udahnuti izdahnuti

zašto je toliko teško

 

Onda otac udahne

malo svoga daha

i njeno lice oživi

i tako trideset dana

ipak je preteško

lipo iznad glave mog deteta

samo diši

reko imenjakinjo

samo teci

 

 

Slovo

 

On se hrani

mojim mjaukanjem

mljacka mi po snovima

primakne rečju

do onog mesta gde se otvori

prostor lascivnosti

pa tu zađe

besramno zagrebe po ožiljku

 

Nema pojma

da se utiskujem

samo kroz pukotine

samo kroz ono

što se omaklo

poneko slovo koje nedostaje

 

 

Zapamtite

 

Zapamtite ovo ime

Irena Sendler

po nacionalnosti Čovek

kao savršen beleg

na obrazu vremena

 

Irena Sendler

po veroispovesti Čovek

kao leptir

iz kutije sa alatom

 

Irena Sendler

po rodnosti Čovek

mehaničar ljudske duše

 

 

Irena Sendler (1910–2008) je spasila oko 2500

jevrejske dece iz Varšavskog geta

 

 

                           

 

author-avatar

O autoru Zorica Bajin Đukanović

Diplomirala je na Grupi za jugoslovensku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Pesnikinja, pripovedač i pisac za mlade. Objavila je osamnaest knjiga. Knjige poezije: TROMB (Rad, Beograd, 1994), POSTAVA (Prosveta, Beograd, 1999) i PLANETARIJUM (Presing, Mladenovac, 2022). Knjige proze: HOTEL FOLOSOF (Zepter book world, Beograd, 2003), SAID, KRALJ SUNCOBRANA (Stubovi kulture, Beograd, 2009) i četrnaest knjiga poezije i proze za mlade. Zastupljena u oko 70 antologija, hrestomatija, udžbenika, bukvara i čitanki. Poezija i proza prevođeni su joj na ruski, engleski, holandski, rumunski, rusinski i makedonski jezik. Dobitnica je „Zlatne strune“ Smederevske pesničke jeseni 1993. godine, nagrade „Dositej“ 2001. i 2015, „Zmajevog pesničkog štapa“ 54. Zmajevih dečjih igara 2011, nagrade „Gordana Brajović“ za najbolju knjigu za mlade 2015. godine, nagrade „Bulka“ 23. međunarodnog Festivala pesnika za decu 2016, itd. Nagradu “Zlatni ključić” Smederevske pesničke jeseni dobila je 2020. godine, za celokupno delo u oblasti poezije za mlade. Živi i radi u Beogradu, kao slobodan umetnik.