author-avatar

O autoru Ignace Nau

Injas No (1808–1845) rođen je u Port o Prensu na Haitiju. Studirao je na Katoličkom Univerzitetu u Njujorku. Jedno vrijeme bio u službi haićanskog presjednika Boajea, a određeni period svog kratkog života proveo je u egzilu. Osnovao je književni kružok sa svoja dva brata i prijateljima, braćom Arduen, iz kojeg će nastati časopis Le Républicain (Republikanac) koji će ubrzo biti zabranjen zbog članka kojim je navodno vrijeđana Republika. Ipak, časopis nastavlja da izlazi ali pod nazivom L'Union (Jedinstvo). (Pradel i Pompilis, 1975: 97–130). Injas No je prvi lirski pjesnik u haićanskoj književnosti. Poetski izraz Injasa Noa, inspirisan francuskim romantičarima, odlikuje se finoćom i čistotom. Pa ipak, No se udaljava od njih originalnošću svoje inspiracije. U svoju lirsku poeziju utkao je motive prirode iz njegovog rodnog podneblja. Inspiraciju pronalazi u karipskim pticama pjevačicama (vrabac, slavuj, kolibri i pipiri – Tyranus Dominiceansis, Gray Kongbird, engl. pitirre, petchary, white-breasted kingbird). U njegovoj poeziji uočljiva je personifikacija a slike u kojima govori o pticama često upućuju kako na lična tako i na patriotska osjećanja i događaje. Slike su jednostavne i lijepe. Kao versifikator, dobro poznaje bogatstvo vokala, zvučnost i harmoniju kojima se majstorski služi u svojim omiljenim aleksandrincima. U egzilu, Ignas No je patio za svojom voljenom suprugom Marijom i domovinom te su stihovi iz opusa Basses- Pyrénées obojeni melanholijom. Poema Le Tchit et l'Orage odslikava delikatnu i velikodušnu pjesničku dušu i asocira na Franja Asiškog (1975: 127). Pjesma Les Pipirites predstavlja transpoziciju pjesnikovih misli i osjećanja. Na selu, pjesnika bude božanski zvuci ptičijeg cvrkuta umjesto topovske paljbe (1975: 128). Pjesma La mouche-à-feu (Svitac) evocira suprotstavljanje mraku, borbu za slobodu i prosvećenost, vječitu nadu. Poema Dessalines svjedoči o pjesnikovom poštovanju i divljenju prema Desalinu, narodnom heroju, revolucionaru i imperatoru Haitija, prve slobodne Republike koja se 1804. godine oslobodila francuskog kolonijanog ropstva. Pjesma odiše radošću i patriotizmom povodom proslave dana nezavisnosti Haitija (1975: 129).