Poezija

Ogledalo i piano

 .

.

1.

bijela dirka

-sa jednog kraja svijeta jedan je kralj počeo da pravi najduži zid na svijetu. sa drugog kraja svijeta drugi je kralj takođe počeo da pravi najduži zid na svijetu. kraljevi su se nadmetali u dužini zida, robovi su umirali iscrpljeni od zidanja. jednoga dana dva zida su se srela a robovi su pogledali jedni u druge. između zidova ostala je praznina dugačka tek jedan metar.

– da nije praznine to bi zaista bio najduži zid na svijetu.

.

.

2.

crna dirka

-sve spaljene knjige su vazduh koji udišemo. svi stradali su tlo ispod nas, tlo na kom gradimo utočišta i kuće. svi zabranjeni i svi zaboravljeni pisci otkucavaju u nama svakog trena u kom ih se nismo sjetili, rasipaju slova i riječi koja će neko jednom pronaći. slovo o može da se otkotrlja kroz riječi do grla, da postane obruč, da postane omča oko vrata.

-tako obično umiru oni posve zaboravni.

.

.

3.

bijela dirka

-na zidu učionice nalazila se školska tabla sa ogromnom pukotinom. kroz nju se vidjela druga učionica sa drugom pukotinom. kroz pukotinu se vidjela još jedna učionica sa još jednom pukotinom. kroz treću pukotinu vidio se rat. učenici su u sve tri učionice na tablama pisali matematičke jednačine. ,,neka svaka rupa od metka bude umjesto znaka za množenje“, rekle su učitelјice, ,,neka svaka ogrebotina od gelera bude umjesto znaka za sabiranje“.

-u sve tri učionice koje kroz pukotine gledaju jedna na drugu učenici su rješavali jednačine rata. sve što su im oduzeli, sabrali su i pomnožili.

.

.

4.

bijela dirka

-došli su u lažnim uniformama i izveli neke ljude iz voza. postoje ljudi u vozovima sa stotinama, hiljadama, milionima nepotrošenih kilometara pruge ispred njih. to su bili takvi ljudi. došli su u lažnim uniformama, raspitali se za imena i odveli neke ljude iz voza.

-roman o tome trebalo je da napiše jedan pisac koji je umro nekoliko mjeseci nakon svog rođenja. zločincima je trebalo da presudi njegov brat blizanac, sudija koji je umro nekoliko dana prije svog brata.

.

.

5.

crna dirka

-ljudi koji gledaju ispred sebe, uvijek gledaju unutar sebe.

-budućnost je uvijek ogledalo.

 

6.

bijela dirka

-jedan je čovjek rekao da nema ni jedan razlog da se kaje i pogledao u streljački stroj. prije toga je popio šolju gorke kafe i to je bila njegova posljednja želja.

-jedna je žena pomislila da nema ni jedan razlog da se kaje i kroz rešetke pogledala u leđa streljačkom stroju. jedan dio smrti pomiješan sa mecima koji će se sručiti dolazio je iz otrova koji je sipala u kafu. i to je bila njena osveta.

.

.

7.

crna dirka

 

-desi se tako posljednja rečenica u knjizi.

-desi se, kao nešto što čekaš oduvijek.

.

.

8.

bijela dirka

-jedna je žena jednoga dana napustila sve i otišla da živi s jednim profesorom koji proučava žabe i leptire. žena nikada nije vidjela narančino drvo i nikad nije stajala u hladu nara. profesor nikad nije vidio snijeg i nikad nije kupio kaput a ni čizme.

-profesor je poricao da takva žena postoji i da je ikada postojala a žena mu je nagovještavala svoje postojanje kuckajući lirsku sonatu o staklo njegovog prozora.

.

.

9.

bijela dirka

-tu sam kuću izdavao slijepom prodavcu cipela, kog nikada nisam svojim očima vidio. smatrao sam da je to pravedno: on nikada nije vidio mene i ja nikada nisam vidio njega. kažu da je dodirom umio da razlikuje sedamdeset i osam vrsta kože. kože za cipele. i da je dodirom stopala umio da odredi veličinu cipela. kažu da je govorio da se stopala razlikuju po veličini, a da je koža uvijek ista. ljudska koža. jedino što koža nekih žena ponekad miriše.

-jednom je prodao cipele jednoj ženi koja je imala hrapava stopala i prestao da dolazi u prodavnicu cipela. izgubio je,  kažu, povjerenje u ljude.

.

.

.

.

.

 

author-avatar

O autoru Nadija Rebronja

Rođena 1982. godine. Pesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Poeziju je objavljivala i u časopisima i zbornicima u inostranstvu, u prevodu na engleski, španski, italijanski, francuski, nemački, poljski, turski, persijski, arapski, makedonski i slovenački jezik. Po poeziji iz njene knjige Ples morima u prevodu na italijanski, 2016. godine napravljeno je osam kompozicija na konzervatorijumu Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Dobitnica je Priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u Panami. Objavljene knjige: Ples morima, poezija, NB Dositej Obradović, Novi Pazar, 2008; Derviš ili čovek, život i smrt,naučna studija, Službeni glasnik, Beograd, 2010; Flamenko utopija, poezija, Povelja, Kraljevo, 2014. Knjige na stranim jezicima: Alfa, Alef, Elif, izbor iz poezije na španskom jeziku, Alea Blanca, Granada, España, 2011; Flamenco utopía, poezija na španskom jeziku, Alcorce Ediciones - Gorrion Editorial, Mexico City, Mexico, 2017; Borges'in Gözlerinden, poezija na turskom jeziku, Gece Kitaplığı, Ankara, Türkiye, 2018.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *