Za antologiju

Priča o slavuju

.

.

U vrtu jednom gdje katkad ruža cva,
Pjesma slavuja od suza tkana sva.

Vrana sa svog u vrtu gnijezda
Stade grdit što pjeva za zvijezda:

’’Jedan li mjesec od godine manje
Snužden ti, o samo znaš za ćutanje.

Što sada zviždat, pjevat ne prestaješ
I drugim pticama mira ne daješ?

U svojim postupcima čudan ti si,
U njima ni malo istrajan nisi.’’

’’Nesretnice’’, na to slavuj zbori,
’’Ćuti, ti ne znaš tajnu što me mori.

Jedan li mjesec od godine manje
Čežnjom mučen čekam ruže cvjetanje.

I život moj tad ko i ti pocrne…
Al samo li toplo proljeće pirne,

Opet ruža na vjetru podrhtava,
Prekrasna i svježa se rascvjetava.

Bez glasa ostanem od tog veselja
Kad jecat radostan moja je želja.

Pa i sve doline da mi budu dar
Ne bih zapjevao svoje pjesme čar.

Al tada se gasi moje ruže plam
I u ledenom zlu opet ostah sam.

Zašto grakćeš ti, tu na svojoj grani,
Sličnija balegaru nego vrani?

Kako ti da shvatiš moj o ruži san?
Zbilja mi je bolje da te i ne znam.“

I kada sve to pjevač slavuj reče,
Postavši još crnja, vrana uteče.

I skri se u lišću posve sumorna,
Ko slavuj zimi sad je jadna ona.

.

.

.

Sa ruskog Nadija Rebronja,
original na starouzbečkom

.

.

.

.

.

 

author-avatar

O autoru Ali Şir Nevai

Velikan istočnjačkog pjesništva. Rođen je u Heratu u pokrajin Horasan, koji je tada bio jedan od najvećih kulturnih centara Srednje Azije. Bio je značajna političkaličnost, prijatelj i savjetnik sultana Husejna. Njegove teme su i istorijske i jezičko-lingvističke, ali prije svega univerzlne opšteljudske. Poznavao je persijski i arapskijezik ali je smatrao da je borba za uvođenje turskog jezika u književnost najznačajnija. Najznačajnija djela su mu četiri dvana na turskom: Garaibü's-sigar (Čudnovatosti djetinjstva), Nevadirü'ş-şebab (Rijetkost mladosti), Bedyi΄ű΄l-vasat (Ljepote srednjeg doba), Fevayidű΄l-kiber (Koristi starosti); jedan divan na persijskom; djelo Hamse koje se sastoji iz petmesnevija: Hayretü΄l-ebrar (Začuđenost pravednih), Ferhad ü Şirin (Ferhad i Širin), Leylivü Mecnun (Lejla i Medžnun), Seb΄a-i seyyar (Sedam svjetova), Sedd-i Iskenderi (Iskenderovzid); rasprava o prednostima turskog jezika nad persijskim Muhakemet ül-lügateyn (Poređenje dva jezika); zbirka biografskih podataka turskih pjesnika Mecalis-ünnefais (Skupovi ljepota); mesnevija Lisan at-tayr (Jezikptica). Na našem jeziku postoji vrlo malo podataka o Nevaiju i skoro da uopšte nije prevođen. Živio u periodu od 1441. do 1501.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *