Mirela Kulović

Daleke obale

.

.

Mirela Kulović, slikarica rođena u Tuzli, a odrasla u Splitu. Umjetničku karijeru započinje 2016. godine, sudjeluje na više od trideset međunarodnih izložbi. Kroz apstraktne, figurativne i simbolične motive istražuje nesvjesno, memoriju i fluidnost identiteta. Radovi su joj objavljeni u časopisima Studio Visit Magazine (US), Gračanički Glasnik (BiH), Boston Art Review (US). Suosnivačica je udruženja za kulturu Kontrast. U BiH njezin rad može se vidjeti u Galeriji Java u Sarajevu. Živi i radi u Bostonu.

.

.

Rođena u Tuzli, odrasla u Splitu, trenutno živi i radi u Bostonu. Odakle je zapravo Mirela Kulović?

.

Splićanka iz Bosne.

.

.

Šta ste prvo nacrtali?

.

Kao dijete crtala sam kuće i ljude. A moja prva slika kada sam započela slikarsku avanturu je s motivom suncokreta i neba.

.

.

Otkud potreba da slikate? I od kada?

.

Potreba se rodila iznutra zbog tenzije koje nastaju nagomilavanjem životnih iskustava i nemogućnošću da se potpuno izrazim bez umjetnosti, slikarstva i vizualnog jezika. Od 2011. krećem u avanturu slikarstva da bi u 2015. godini potpuno se posvetila slikarstvu kao izboru zanimanja. Naravno tu su mnoge druge stvari u kojima sam aktivna jer volim interdisciplinarnu suradnju i rad u timovima. Ipak da bi postala jako dobra u necemu ja moram napraviti izbor. Vrijeme je ono što nam zadaje granice, a to i mene tjera na izbor. Moj izbor i ljubav je slikarstvo.

.

.

Identitet, memorija, nesvjesno, to je ono što istražujete i naglašavate u svojim radovima… Kako se oblikujemo u društvu?

.

Pod raznim sam utjecajima iz okoline. Istražujem raspadanje i kaos ali i ponavljanje, ritam i harmoniju. U nekim radovima pokušavam kondenzirati i pročistiti izraz, kako bi naglasila samo ono bitno što me intrigura. Intrigiraju me nedovršeni oblici, mrlje i ponavljajuće točke i linije. Literatura i svakodnevni život mnogo utječu na moj slikarski jezik ali naravno ovaj utjecaj dolazi i ispoljava se bez većeg reda. Potrebno je mnogo toga procesuirati kroz tijelo i um, da bi se onda sve to ispoljilo na papiru ili platnu.

.

.

Tijelo žene je također prisutno u vašim radovima, zašto?

.

Fascinira me ljudsko tijelo vizualno i kao kompleksan sistem. Takoder mi je veliki izazov crtati i slikati kao refleksiju promatranja živog modela. To je jedan poseban i zahtijevan proces. Razmišljajući što sve treba biti uskladeno da bi ljudsko tijelo funkcioniralo dovodi do fascinacije… Ako dovoljno dugo promatrate ljude i njihova tijela dobit ćete saznanje da se i naše duhovno, emocionalno i intelektualno stanje odražava na tijelo. Tijelo je moćno i mene inspirira od prvog dana kad sam počela slikati.

.

.

Odnos poezije i slikarstva?

.

Moje crteže često ljudi opisuju kao poetske. I moje razmišljanje je blisko poeziji. Poezija mi je mnogo bliža nego proza. Fikciju teško čitam. Ipak potrebno je sazrijeti za poeziju. I poezija i slikarstvo su forme kroz koje spoznajem. Takoder ovisi o mom trenutnom kapacitetu i raspoloženju jesam li otvorena za sliku ili pjesmu. Oboje sačinjava veliki dio mog života. Poeziju čitam a kroz slikarstvo se izražavan.

.

.

Jeste li ostvarili „američki san?

.

Nisam, ali hoću. SAD mnogo toga nudi, a znanje je jedna od najboljih mogućnosti koje mi omogućuje boravak u SAD-u.

.

.

Šta je erotika danas?

.

Erotika je pomalo zanemarena danas. Potreban je istančan ukus za erotsko, intelektualna, estetska i emocionalna razvijenost. Erotika je potisnuta banalnostima, nasiljem, žutim tiskom i senzacionalizmom. Za erotiku je potrebna igra i ples, a mi, današnji ljudi kao da nemamo vremena za to. Erotika zahtijeva vrijeme i profinjen odnos prema stvarima i ljudima.

.

.

Društvo u BiH i društvo u Americi, uporedite nam kako utiču na umjetnika?

.

Ovisi u kojim krugovima se krećem. U SAD-u je društvo mnogo raznolikije, naravno jer dolaze ljudi iz svih krajeva svijeta i donose svoju kulturu, način ponašanja i razlicitine nacine interakcije. BiH društvo i njihovi pojedinci se tek otvaraju prema različitostima i svijetu. Ovdje isključujem ljude koji su iz BiH a koji žive izvan nje godinama.

.

.

Je li umjetnost doista sloboda?

.

Umjetnost je ono što daje dodatnu dimenziji u mom životu. Umjetnost mi omogućava različite forme kroz koje se izražavam i spoznajem. Umjetnost inspirira i ja vjerujem daje vise stupnjeva slobode. Sloboda je možda jednu stepenicu iznad umjetnosti. Da bi bila slobodna ja ne moram biti umjetnica. Ja sam slobodna biti ono što želim i hoću. Sloboda je izbor i odgovornost zajedno. Sloboda je vezana uz disciplinu i odricanje. Ja se svjesno odričem nečega da bi bila slobodna u nečemu.

.

.

O čemu razmišljate kada završite sa slikanjem jedne slike?

.

Slika je zapravo proces. Ono što sam sigurna je da je slika završena onda kada od nje odustanem. Kada je zasićena traganjima…Zato postoje ciklusi kod slikara. Život je cikličan. Kad završim sliku osjećam veliko zadovoljstvo postignutim. Osjećam zadovoljstvo zbog mogućnosti da se irazavam. Zahvalna sam što mogu slikati i svaka završena slika u meni izaziva radost. Ono o čemu razmišljam kad je slika završena je i odnosu kaoticnih i harmonicnih elemenata u njoj, te moze li se dugo promatrati da mi ne dosadi iako sam ja autor.

.

.

Šta je mrlja?

.

Mrlja je poništenje, kaos, kraj, početak, prekrivanje, ali i mogucnost početka.

.

.

Sakupljate li bilo šta?

.

Kutije sa šibicama, istrošene olovke, knjige, kamenčiće, dugmad…

.

.

Je li strah najintenzivnija emocija?

.

Mislim da je ljubav najintezivnija emocija. Voljeti bez razloga. I prepustit se tom osjećaju.

.

.

Bostonski maraton, imate li u planu istrčati, nekad?

.

Za sada ne. Iako me privlače aktivnosti koje zahtijevaju izdržljivost, ipak mi je draže planinarenje.

.

.

Kažu da ljudi u Bostonu kafu piju s nogu, nedostaje li vam meraklijska bosanska kafa?

.

U Bostonu ljudi često piju kafu u hodu, ali pronađem mjesta gdje se mogu zadržati i uživati u kafi dugo.

.

.

Najdraža dalmatinska pjesma?

.

Volim pjesme “Daleke obale”.

.

.

Jeste li eksplozivni ili umjereni?

.

Više eksplozivna iako težim umjerenosti.

.

.

Prva izgovorena riječ?

.

Ne sjećam se.

.

.

Najdraža kritika vašeg djela koju ste čuli?

.

Svakako volim kad mi ljudi kažu da ih moje slike inspiriraju. Takoder s druge strane sam zahvalna svim kolekcionarima koji su i financijski podržali moj rad i tako mi omogucili da nastavim sa svojim stvaralastvom. A zanimljivo je da su pjesnici i pisci ti koji mi daju najbolje kritike, oni se pronalaze u mojim slikama šta mi je posebno zadovoljstvo. Najdrazi komentar je da su moji radovi poetski.

.

.

Najdraža boja?

.

Volim crvenu i oker.

.

.

Na čemu trenutno radite?

.

Radim na nekoliko serija slika i nekoliko projekata na kojima suradujem sa drugim umjetnicima iz različitih krajeva svijeta. Jedan od projekata je suradnja sa Ksenijom Kadić iz Londona. Nas dvije razvijamo metodologiju upoznavanja i razvijanja sebe kroz igru i kreativnost. Suradnja ukljucuje rad na produkciji art knjige. Suradujem sa Draganom Bogavac iz New Yorka na njezinom umjetničkom salonu u sklopu nezavisne filmske kuće Paradoxx Films. Jedan od projekata je takoder medunarodna umjetnička rezidencija koju razvijam kao dio mog pilot-projekta Art Centra u Gračanici. Sljedeće godine po drugi put dolazi francuska umjetnica Camille Bleu-Valentin u Bosnu i Hercegovinu. Tu je i BiH Art Forum, Udruzenje za kulturu Kontrast sa brojnim aktivnostima tijekom cijele godine. Posebno me raduje rad na knjizi Ritual u kojoj će se naći reprodukcije mojih figurativnih slika u kombinaciji sa nagradenom zbirkom erotske poezije Melide Travančić. Realizaciju očekujemo početkom 2021. godine.

..

.

.

                  …………………………………………………. Razgovarala Emina Selimović

.

.

.

.

.


Mirela Kulović

Rođena u Tuzli, a odrasla u Splitu. Umjetničku karijeru započinje 2016. godine, sudjeluje na više od trideset međunarodnih izložbi. Kroz apstraktne, figurativne i simbolične motive istražuje nesvjesno, memoriju i fluidnost identiteta. Radovi su joj objavljeni u časopisima Studio Visit Magazine (US), Gračanički Glasnik (BiH), Boston Art Review (US). Suosnivačica je udruženja za kulturu Kontrast. U BiH njezin rad može se vidjeti u Galeriji Java u Sarajevu. Živi i radi u Bostonu.

Sva prava zadržana © 2015 - 2021 Eckermann ISSN 2466-3220 (Online) Objavljivanje časopisa pomaže Ministarstvo kulture i informisanja